Uvod

Eksproprijacija je pravni postupak kojim država ili ovlašteni subjekti izuzimaju privatnu imovinu radi ostvarivanja javnog interesa, uz obaveznu pravičnu naknadu vlasnicima. U Bosni i Hercegovini eksproprijacija ima dugu tradiciju, a prvi zakon o eksproprijaciji donesen je još 1946. godine. Danas je eksproprijacija uređena Zakonom o eksproprijaciji Federacije BiH iz 2007. godine, koji je doživio određene izmjene i nadogradnje kako bi osigurao zaštitu prava vlasnika nekretnina.

Pojam nepotpune eksproprijacije

Nepotpuna eksproprijacija, kao poseban oblik eksproprijacije, definisana je u članu 8. stav 1. Zakona o eksproprijaciji FBiH. Ovim oblikom eksproprijacije ne dolazi do potpunog prenosa vlasništva, već se uspostavlja pravo služnosti ili zakup na određenom zemljištu na određeni vremenski period.

Primjeri nepotpune eksproprijacije uključuju:

• Uspostavljanje prava služnosti na zemljištu i objektima
• Zakup zemljišta za potrebe izgradnje privremenih infrastrukturnih objekata
• Postavljanje dalekovoda, gasovoda, vodovodnih i kanalizacionih instalacija

Praktični problemi vezani za nepotpunu eksproprijaciju

Jedan od najčešćih problema u vezi s nepotpunom eksproprijacijom u BiH odnosi se na izgradnju elektroenergetske infrastrukture, posebno dalekovoda. U mnogim slučajevima, dalekovodi su izgrađeni bez provođenja odgovarajućih imovinsko-pravnih postupaka, što je dovelo do narušavanja prava vlasnika zemljišta.

Prema relevantnoj sudskoj praksi, ukoliko je izgradnja infrastrukture izvršena bez formalnog sprovođenja eksproprijacije, tada se radi o tzv. faktičkoj eksproprijaciji. To znači da je zemljište praktično eksproprisano bez provođenja zakonske procedure, što vlasnicima daje pravo da traže naknadu za pretrpljenu štetu.

Prava vlasnika zemljišta u slučaju faktičke eksproprijacije

U skladu sa članom 56. Zakona o eksproprijaciji, vlasnici zemljišta na kojem je uspostavljena služnost ili izvršena faktička eksproprijacija imaju pravo na:

• Pravičnu naknadu – naknadu u iznosu za koji je umanjena tržišna vrijednost nekretnine zbog uspostavljanja služnosti.
• Naknadu štete – pravo na nadoknadu štete koja je nastala uslijed nemogućnosti korištenja zemljišta u njegovoj punoj funkciji.

Pravična naknada se određuje na osnovu vještačenja tržišne vrijednosti nekretnine prije i poslije uspostavljanja služnosti, dok se naknada štete može obuhvatiti i izmaklu dobit, odnosno gubitak prihoda zbog ograničenog korištenja zemljišta.

Razlike između potpune i nepotpune eksproprijacije

Postupak ostvarivanja prava

Vlasnici zemljišta na kojima su postavljeni dalekovodi ili drugi infrastrukturni objekti, a da nije proveden postupak eksproprijacije, mogu preduzeti sljedeće korake:

1. Podnošenje zahtjeva – prema nadležnim općinskim službama ili javnim preduzećima.
2. Pokretanje sudskog postupka – u slučaju nepostizanja sporazuma, moguće je podnijeti tužbu za naknadu štete.
3. Vještačenje – angažovanje vještaka za procjenu tržišne vrijednosti nekretnine i gubitka prihoda.
4. Ostvarivanje pravične naknade – kroz sudski postupak ili vansudsku nagodbu.

Zaključak

Nepotpuna eksproprijacija je specifičan pravni institut koji omogućava uspostavljanje ograničenih prava na nekretninama bez potpunog prenosa vlasništva. U slučajevima faktičke eksproprijacije, vlasnici zemljišta imaju pravo na pravičnu naknadu i naknadu štete. Zbog toga je ključno da građani budu informisani o svojim pravima i, ukoliko su oštećeni, pokrenu odgovarajuće postupke za zaštitu svojih interesa.

U konačnici, javna preduzeća ne mogu se pozivati na Zakon o stvarnim pravima u situacijama gdje je očigledno da je došlo do faktičke eksproprijacije, već su dužna postupati u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji i osigurati pravičnu naknadu vlasnicima nekretnina.