• Home
  • Nepotpuna eksproprijacija

Nepotpuna eksproprijacija

Uvod

Eksproprijacija je pravni postupak kojim država ili ovlašteni subjekti izuzimaju privatnu imovinu radi ostvarivanja javnog interesa, uz obaveznu pravičnu naknadu vlasnicima. U Bosni i Hercegovini eksproprijacija ima dugu tradiciju, a prvi zakon o eksproprijaciji donesen je još 1946. godine. Danas je eksproprijacija uređena Zakonom o eksproprijaciji Federacije BiH iz 2007. godine, koji je doživio određene izmjene i nadogradnje kako bi osigurao zaštitu prava vlasnika nekretnina.

Pojam nepotpune eksproprijacije

Nepotpuna eksproprijacija, kao poseban oblik eksproprijacije, definisana je u članu 8. stav 1. Zakona o eksproprijaciji FBiH. Ovim oblikom eksproprijacije ne dolazi do potpunog prenosa vlasništva, već se uspostavlja pravo služnosti ili zakup na određenom zemljištu na određeni vremenski period.

Primjeri nepotpune eksproprijacije uključuju:

  • Uspostavljanje prava služnosti na zemljištu i objektima
  • Zakup zemljišta za potrebe izgradnje privremenih infrastrukturnih objekata
  • Postavljanje dalekovoda, gasovoda, vodovodnih i kanalizacionih instalacija

Praktični problemi vezani za nepotpunu eksproprijaciju

Jedan od najčešćih problema u vezi s nepotpunom eksproprijacijom u BiH odnosi se na izgradnju elektroenergetske infrastrukture, posebno dalekovoda. U mnogim slučajevima, dalekovodi su izgrađeni bez provođenja odgovarajućih imovinsko-pravnih postupaka, što je dovelo do narušavanja prava vlasnika zemljišta.

Prema relevantnoj sudskoj praksi, ukoliko je izgradnja infrastrukture izvršena bez formalnog sprovođenja eksproprijacije, tada se radi o tzv. faktičkoj eksproprijaciji. To znači da je zemljište praktično eksproprisano bez provođenja zakonske procedure, što vlasnicima daje pravo da traže naknadu za pretrpljenu štetu.

Prava vlasnika zemljišta u slučaju faktičke eksproprijacije

U skladu sa članom 56. Zakona o eksproprijaciji, vlasnici zemljišta na kojem je uspostavljena služnost ili izvršena faktička eksproprijacija imaju pravo na:

  • Pravičnu naknadu – naknadu u iznosu za koji je umanjena tržišna vrijednost nekretnine zbog uspostavljanja služnosti.
  • Naknadu štete – pravo na nadoknadu štete koja je nastala uslijed nemogućnosti korištenja zemljišta u njegovoj punoj funkciji.

Pravična naknada se određuje na osnovu vještačenja tržišne vrijednosti nekretnine prije i poslije uspostavljanja služnosti, dok se naknada štete može obuhvatiti i izmaklu dobit, odnosno gubitak prihoda zbog ograničenog korištenja zemljišta.

Razlike između potpune i nepotpune eksproprijacije

Karakteristika Potpuna eksproprijacija Nepotpuna eksproprijacija
Sticanje vlasništva Država ili pravno lice postaju vlasnici nekretnine Vlasništvo ostaje kod prvobitnog vlasnika
Prava vlasnika Vlasnik gubi pravo na nekretninu Vlasniku se ograničava pravo korištenja
Oblik naknade Tržišna vrijednost nekretnine Naknada za umanjenje vrijednosti i nastalu štetu
Primjeri Izgradnja autoputa, javnih objekata Izgradnja dalekovoda, cjevovoda, telekomunikacijskih instalacija

Postupak ostvarivanja prava

Vlasnici zemljišta na kojima su postavljeni dalekovodi ili drugi infrastrukturni objekti, a da nije proveden postupak eksproprijacije, mogu preduzeti sljedeće korake:

  1. Podnošenje zahtjeva – prema nadležnim općinskim službama ili javnim preduzećima.
  2. Pokretanje sudskog postupka – u slučaju nepostizanja sporazuma, moguće je podnijeti tužbu za naknadu štete.
  3. Vještačenje – angažovanje vještaka za procjenu tržišne vrijednosti nekretnine i gubitka prihoda.
  4. Ostvarivanje pravične naknade – kroz sudski postupak ili vansudsku nagodbu.

Zaključak

Nepotpuna eksproprijacija je specifičan pravni institut koji omogućava uspostavljanje ograničenih prava na nekretninama bez potpunog prenosa vlasništva. U slučajevima faktičke eksproprijacije, vlasnici zemljišta imaju pravo na pravičnu naknadu i naknadu štete. Zbog toga je ključno da građani budu informisani o svojim pravima i, ukoliko su oštećeni, pokrenu odgovarajuće postupke za zaštitu svojih interesa.

U konačnici, javna preduzeća ne mogu se pozivati na Zakon o stvarnim pravima u situacijama gdje je očigledno da je došlo do faktičke eksproprijacije, već su dužna postupati u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji i osigurati pravičnu naknadu vlasnicima nekretnina.

    Categories:

    Leave Comment